Šokol je autohtoni gastronomski suhomesnati proizvod koji se od davnina proizvodi u Ninu i okolici. Ovaj autohtoni proizvod Ninjani nazivaju još i šoko. Kada se kaže ninski šokol, misli se na sva mjesta u okruženju jer su jedino ta mjesta od pamtivijeka radila šokol, a radi se o otoku Pagu (Vlašićima), Privlaci, Žeravi, Poljicama, Ninskim Stanovima, Viru, Vrsima i Petrčanima.
U proizvodnji suhomesnatih proizvoda, osim same tehnologije prerade, vrlo je važna sirovina, odnosno vrsta i kategorija mesa, sustav uzgoja, hranidba i slično.
Skoro do kraja 20. stoljeća stanovnici Nina i okolice bavili su se uzgojem svinja u vlastitim domaćinstvima od kojih su radili pršute i šokole. Kako je rastao broj domaćinstava koji se bave turizmom, tako su stanovnici polako prestali držati domaće životinje. No stanovnici Nina i okolice nisu napustili tradiciju, već meso nabavljaju iz domaćeg uzgoja i nastavljaju drevne obiteljske običaje.
Idealna sirovina za proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda jest lokalno uzgojena svinja na otvorenom u mediteranskoj šumi poput šume hrasta medunca na biološki prihvatljiv način. Zadarska županija posjeduje velike površine krških pašnjaka i mediteranske šume prikladne za uzgoj teških pasmina svinja poput crne slavonske svinje, tzv. bijelih svinja landrasa i velikog jorkšira i njihovih križanaca s pasminom durok koje daju premijske suhomesnate proizvode. S obzirom da Zadarska županija provodi programe popularizacije uzgoja svinja na otvorenom, za očekivati je da će porasti takav način uzgoja stoke.
Priprema šokola započinje zimi, u vrijeme kada se spusti temperatura i počne sezona bure, odnosno u prosincu i siječnju. Za pripremu šokola koristi se svinjska vratina težine oko 8 kilograma koja se u jednom komadu obrađuje krupnom soli. Tradicionalno se koristi ninska sol koja se utrljava u meso i u kojoj meso stoji otprilike sedam dana nakon čega višak soli ispire prokuhanom vodom i meso se ocijedi. Sljedeći korak je priprema salamure od prokuhanog crnog vina u koju se stavlja meso izbodeno vilicom. Vino je ključan sastojak u pripremi šokola, a daje mu karakterističnu aromu i zaslužno je za zadržavanje boje mesa. Ocijeđeno meso se zatim špikuje klinčićem, a u pravi domaći šokol od začina se dodaju i papar, muškatni oraščić i cimet. Količina začina koja se stavlja je obiteljska tajna. Meso se prvo popapri, a zatim se natrlja mješavinom preostalih začina. Meso se zatim oblikuje za stavljanje u svinjsku maramicu, odnosno potrbušnicu, koja se odvoji od sala. Osim svinjske maramice, mogu se koristiti i juneća ili teleća crijeva. Mora se dobro pritisnuti kako ne bi ušao zrak te se čvrsto povezuje svaka 3 centimetra s konopcem od jute uz pomoć klinova te ih se stavlja na dim i do deset dana. Kad popusti konopac kojim su vezani i stiskani, tad su zreli za čuvanje u konobi ili podrumu u mračnim i vlažnim uvjetima kako bi ostali što sočniji.
Velik dio Zadarske županije posjeduje dobre prirodne uvjete za tradicionalnu proizvodnju pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda. Dok se danas u industrijskim uvjetima sušenje mesnih proizvoda provodi u modernim automatiziranim komorama u potpuno kontroliranim uvjetima, sušenje mesa na tradicionalan način provodi se u prostorijama s velikim vratima i prozorima čijim se otvaranjem i zatvaranjem regulira strujanje zraka. Zimi zbog toplog Jadranskog mora izostaju ekstremno niske temperature, dok zrak isušuju i hlade česti vjetrovi stvarajući idealno okruženje za tradicionalno sušenje mesa.
Šokol kao autohtoni suhomesnati proizvod ninskog kraja zauzeo je važno mjesto u gastronomiji Zadarske regije. Razvojem restoraterstva u drugoj polovini 20. stoljeća u Ninu se nudio samo pršut i sir, ali ne i šokol zbog ograničene proizvodnje usmjerene prvenstveno na osobne potrebe obitelji koje su ga proizvodile. Proces urbanizacije započet 80.-ih godina prošlog stoljeća, uslijed razvoja turizma, rezultirao je smanjivanjem proizvodnje šokola u domaćinstvima i prijetio je da se tradicija potpuno ugasi. Pokretanjem manifestacije Ninska šokolijada 2003. godine, tj. animacijom i edukacijom stanovništva te sustavnim predstavljanjem proizvoda prekinut je proces gašenja tradicije.
